Povijest Zavoda za telekomunikacije

Od osnivanja do danas...

Zavod za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osnovan je 1951. godine. 

O njegovom osnivanju govori odluka 74. redovne sjednice vijeća Tehničkog fakulteta u Zagrebu održane 29. lipnja i 2. srpnja 1951. godine. Navodimo citat iz Zapisnika:

"20) Dekan čita prijedlog doc. ing. Hegedušić Mladena i honor. nastavnika ing. Matković Vladimira, da se na Elektrotehničkom odsjeku, pododsjek slabe struje, osnuje Zavod za telekomunikacije. Vijeće prima prijedlog time, da se s Ministarstvom pošta napravi detaljno formalno utanačenje, pošto je i ono zainteresirano za osnivanje ovoga zavoda."

Zavod je osnovan s ciljem rješavanja znanstvenih i tehničkih problema iz područja telekomunikacija, kako u industriji tako i u primjeni te školovanju stručnih i znanstvenih kadrova. Jedan od osnovnih zadataka Zavoda postavljenih pri njegovom osnivanju bio je i ostvarenje suradnje s ostalim stručnim i znanstvenim institucijama, posebno s gospodarstvom, te u okviru te suradnje stalno usavršavanje nastavne djelatnosti. Osnivanje Zavoda za telekomunikacije pada u vrijeme kada se u svijetu već iskristalizirao, a kod nas tek nazirao, novi način gledanja na telekomunikacije i informacije kao gospodarstveni resurs. To je omogućilo dovoljno rano, 1960. godine, uvođenje temeljnih disciplina Teorije informacije i Logičke algebre u istraživanje i nastavu.

Ocjenjujući razvitak studija trajnom i zbog izuzetne dinamike telekomunikacija odgovornom i zahtjevnom obvezom, djelatnici su Zavoda, provodeći stalna unapređenja, ostvarili u dugom nizu godina suvremeni koncept studija Telekomunikacija i informatike, uveden 1971. godine, koji se temelji na ovim postavkama:

Telekomunikacijski i informatički nastavni sadržaji, polazeći od informacije i njezina prikaza digitalnim signalom te uvodeći modele i razvijajući metode, dosežu telekomunikacijske fenomene relevantne za telekomunikacijsku mrežu, sustave, usluge i tehnologiju te pridružene im postupke analize i sinteze.

Usklađuju se trajanje, vremenski tijek nastavnog procesa, oblici rada sa studentima, odnos teorijskih i praktičnih znanja, studijskog i eksperimentalnog rada, primjene gotovih te razvoja vlastitih pomagala i laboratorijskih modela.

Suradnja između Zavoda i gospodarstva, prvenstveno tvtkama Nikola Tesla, Zagreb, RIZ, Zagreb, PTT Hrvatske, Elektroprivreda i Željeznica, na području obrazovanja, istraživanja i razvoja provodi se od početka djelovanja Zavoda. Početna tehnologija bila je elektromehanička, a potom započinju zajednička istraživanja na uvođenju elektroničke tehnologije u telekomunikacije i time je provedena priprema za tehnološku revoluciju za koju su dominantni informacijski sustavi na osnovi digitalne mreže. Sve većom konvergencijom telekomunikacija i računala dolazi se do suvremenog razvitka informacijske i komunikacijske tehnologija. Zasnivajući koncepciju studija i znanstveno-istraživačkog rada na fenomenima informacijskih i komunikacijskih sustava, relativno su se jednostavno prihvaćale promjene tehnologija, od elektromehaničkih preko elektroničkih sve viših stupnnjeva integracije do fotoničkih tehnologija i ključnih programskih tehnologija. Tako je nakon razdoblja eksperimentalnog rada, WWW poslužitelj www.hr na Zavodu za telekomunikacije predstavljen je javnosti 12. veljače 1994. godine, kao jedan od prvih u Hrvatskoj. Na početnoj stranici Republike Hrvatske, koja je registirirana u CERN-u, nalazila se i osjetljiva karta Hrvatske.

Temeljne discipline s kojima započinje dodiplomski studij telekomunikacija i informatike su teorija informacije i informacijske mreže, logička algebra i teorija automata te telekomunikacijske mreže. Prva je skupina usmjerena na informaciju, njezine izvorne oblike i prikaz signalom, modele mreže i operacije s informacijskim tokovima. Druga razmatra predočavanje informacije u digitalnom obliku, analizu i sintezu sustava, algoritme upravljanja i procesiranja, dok se telekomunikacijskim mrežama pristupa s motrišta osnovnih fenomena i arhitektura. Usporedno s osnovnim teorijskim disciplinama, razmatraju se sklopovske i programske telekomunikacijske tehnologije, a praktička realizacija izvodi se u laboratorijima. Dalje se prate razvojni pravci informacije do kompleksnih postupaka optimizacije i planiranja telekomunikacijske mreže, a automata do upravljivih, samodijagnostičkih i pouzdanih struktura. S druge strane, obrađuju se komutacije informacije do uključivo komutacije usluga, prijenosa informacije do uključivo ultrabrzog te procesiranja u funkciji procesorskog upravljanja, obrade signala i obrade podataka do visokovrijednih funkcija u mreži. Sustavno se razrađuje teorija prometa, komunikacijski protokoli i višemedijske komunikacije za nove generacije višeuslužnih mreža. Praktično se radi na modelima telekomunikacijskog sustava, razvoju programskih i sklopovskih jedinica te općim i telekomunikacijskim jezicima. Rad se odvija u znanstveno-istraživačkim laboratorijima.

Nastavak ovakve koncepcije jest na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje magisterija i doktorata znanosti, što je sastavni dio visokog obrazovanja u telekomunikacijama i informatici.
U prvih 50 godina djelovanja (1951.-2001.) u Zavodu za telekomunikacije diplomirala su 2002 inženjera, obranjena su 304 magistarska rada i 73 doktorske disertacije.

Znanstveni je rad u Zavodu sustavno usmjeravan na istraživanje informacije i komunikacija u mrežnom okruženju. Pri tome su posebno istraživani sljedeći problemi: informacijski tokovi, promet i poslužiteljski sustavi; modeli mreža s komutacijom kanala, ćelija i paketa, planiranje i optimizacija mreža te analiza njihovih performansi; algoritmi obrade poziva i usluga te pridruženi komunikacijski i signalizacijski protokoli; koncepcijski modeli inteligentnih mreža, odnosi informacije, znanja i komunikacije; brzi prijenos, širokopojasna komutacija, adaptivno usmjeravanje i na usluge usmjerena obrada informacija; formalna specifikacija i verifikacija; dijagnostika i testiranje te problemi pouzdanosti i raspoloživosti; analitički i simulacijski postupci, programska pomagala i radne stanice za područje telekomunikacija i informatike; programsko inženjerstvo u telekomunikacijama; informacijski sustavi i baze podataka; višemedijske komunikacije, umrežena virtualna stvarnost, informacijske i komunikacijske usluge usluge Interneta, pokretljivost osoba, terminala i usluga te druga pitanja nove generacije mreža.

Iz tih područja Zavod ima mnogobrojne objavljene radove u zemlji i inozemstvu, a u razdoblju 1982. - 1995. važnu ulogu u objavljivanju znanstvenih rezultata odigrao je časopis ITA -Informacija, Telekomunikacije, Automati.

Godine 1992. održan je uz sudjelovanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti znanstveni skup Telekomunikacije u Hrvatskoj koji je dao osnovne smjernice za razvitak telekomunikacija i informatike u Hrvatskoj. Kao nastavak konferencijskog djelovanja, Zavod 1993. pokreće međunarodni znanstveni skup ConTEL International Conference on Telecommunications. Uz taj skup održavaju se i specijalistički usmjereni skupovi kao što su B&MW Broadband and Multimedia Workshop i WAON, Workshop on All-Optical Networks. Prve tri konferencije ConTEL održane su u uzastopnim godinama, nakon čega konferencija prelazi na dvogodišnji ritam i održava se u "neparnim godinama".

Uključenjem telekomunikacija i informatike u globalni sustav i ulaskom stranih tvrtki u naše istraživanje, razvoj i proizvodnju te mrežu otvaraju se i za Zavod mogućnosti globalnog djelovanja. Ostvaruju se veze s brojnim sveučilištima u svijetu, razmjenom profesora i asistenata. Stručnjaci Zavoda uključuju se u rad na međunarodnim projektima.